PORTAL KREIRAO

PORTAL FINANSIRA

Od Tuzle do Amerike: Mladi Tuzlak studij nastavlja na jednom od najprestižnijih svjetskih fakulteta

Od Tuzle do Amerike: Mladi Tuzlak studij nastavlja na jednom od najprestižnijih svjetskih fakulteta

Bosna i Hercegovina i njeni stanovnici suočavaju se s nizom problema, ali bitno je da društvo, naročito mladi djeluju prokativno i barem pokušaju nešto promijeniti, mišljenja je 23-godišnji Ismail Ćidić koji će na američkom univerzitetu Duke, jednom od najprestižnijih u svijetu, nastaviti master studij.

Ćidić je završio Behram-begovu medresu u Tuzli kao učenik generacije, a iste godine (2015) na državnom debatnom takmičenju, osvojio je nagradu za naboljeg govornika.

Ovaj mladi uspješni čovjek iz Bosne i Hercegovine, koji je bachelor političkih nauka na Internacionalom univerzitetu u Sarajevu (IUS), svoju zemlju je predstavljao na mnogim međunarodnim konferencijama širom svijeta (između ostalog i Svjetskom mirovnom samitu u Južnoj Koreji), na kojima je imao priliku govoriti o onome što se događalo u Bosni i Hercegovini i što se danas događa.

Ćidić je, pored Dukea, primljen i na prestižne univerzitete Sceinces Po u Parizu i School of Economics u Londonu. Mail da je primljen na prestižne univerzitete, kako kaže, bio je potvrda višegodišnjeg rada i truda. Ipak, odlučio se za američki univerzitet na kojem namjerava svoj master studij dizajnirati tako da će se u okviru studija, kao i master rada baviti naučnom oblašću genocida iz perspektive međunarodnih odnosa, s posebnim težištem na presude Haškog tribunala za genocid i etničko čišćenje u Bosni i Hercegovini.

Njegov put ka univerzitetu Duke podržala je i Islamska zajednica u BiH, na čelu s reisul-ulemom Huseinom ef. Kavazovićem.

NAJBITNIJE IMATI CILJ

Ova mlada nada Bosne i Hercegovine, pred novu epizodu u svom životu i o svom putu do univerziteta Duke, planovima, ali i viđenju stanja u zemlji.

Kazao je kako je njegov prijem na Duke univerzitet potvrda kvalitetnog obrazovanja koje je dobijao na Behram-begovoj medresi u Tuzli i Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu (IUS), a potom je primljen na prestižni Duke univerzitet i još dva prestižna univerziteta u Evropi.

”To je jako zanimljiv put. Bilo je prepreka, bilo je uspona i padova, ali najbitnije je da je rezultat na kraju tu. Najbitnije je da čovjek ima cilj. Kada čovjek ima cilj, onda zna ka čemu ide i za što se vrijedi boriti. To je ono što je mene stalno motivisalo, naravno uz podršku porodice, prijatelja i profesora i onda rezultat neminovno dođe. Prepreke su sastavni dio svakog puta, uključujući ovog. Ja se nisam mnogo na to obazirao, nastojao sam naučiti iz toga i ići dalje“, rekao je Ćidić.

Ima namjeru, tokom master studija na Duke univerzitetu, detaljnije se baviti, temama koje su vezane za BiH, a kako kaže, u cilju ”pravljenja dodatnog glasa BiH u svijetu, a u vremenima kada je on nedovoljno zastupljen, moramo ga pojačati”.

Smatra da je od izuzetne važnosti na najbolji mogući način predstavljati Bosnu i Hercegovinu, gdje god se nalazili.

”Naša priča ne smije ostati neispričana, mi je moramo pričati. Uključujući od običnog studenta koji ide na studentsku razmjenu, studentsku konferenciju bilo gdje, pa do izabranih političara, diplomata koji su plaćeni za taj posao. U nedostatku kompetencija i aktivnosti izabranih političara i diplomata, vraća se odgovornost na nas. Mi onda moramo raditi na što bolje zastupljenom glasu Bosne i Hercegovine u svijetu“, rekao je Ćidić.

Prisjetio se i Svjetskog mirovnog samita u Južnoj Koreji, na kojem je učestvovao dva puta, a tokom kojeg je želio širem auditorijumu objasniti važnost izučavanja prošlosti u BiH kako bismo shvatili do kojih granica nas može dovesti mržnja i kako bismo edukovali nove generacije šta to znači, kako se nešto slično ne bi ponovilo.

Dio njegovih planova za budućnost, naročito nakon završetka studija u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) jeste povratak u Bosnu i Hercegovinu.

”Ja osjećam odgovornost prema ovoj državi i historija nas obavezuje da je pomažemo. Nakon što završim master studije, planiram se vratiti, planiram doprinijeti ovoj zajednici, nastojati u međuvremenu dobiti dodatna znanja i vještine. Ne namjeravam biti karijerni političar, u smislu da ovisim od politike. Želim skupiti dovoljno znanja i vještina kako bih se maksimalno izgradio u realnom sektoru i na takav način pomogao BiH, a i sa strane šta god da se uradi je bonus“, rekao je Ćidić.

U nekom narednom periodu, ukoliko se ukaže prilika u politici, razmotrit će mogućnosti za koje vjeruje da će doprinijeti napretku ove zemlje.

Vjeruje u nove generacije mladih ljudi i poznaje izuzetne mlade ljude u BiH i šire, za koje kaže da su veoma obrazovani.

”Kada dođe ta smjena generacija, nesumnjivo da će biti i bolja BiH i naše društvo, na kraju krajeva, ono je definitivno bolje obrazovano“, smatra Ćidić.

Dodao je kako mnogi ljudi u BiH nisu imali priliku za sistematsko stipendiranje najboljih studenata za studije u inostranstvu. Nada se da će primjer Islamske zajednice u BiH, koja je Ćidiću dodijelila prestižnu stipendiju i, između ostalog, omogućila mu studij na Duke univerzitetu, potaći širu društvenu i političku zbilju da se napravi zajednički model kako bi najbolji studenti imali mogućnost nastavka školovanja na prestižnim univerzitetima.

NEOPHODAN KONTINUIRANI RAD

Ćidić je ujedno i predsjednik organizacije Bosnian Advocacy Center, osnovane 2018., a koja se bavi zastupanjem bh. interesa u međunarodnim medijima, stranim vladama i međunarodnim organizacijama. To rade jer žele dobiti nova prijateljstva i savezništva za Bosnu i Hercegovinu i ojačati postojeća, u trenucima kada zemlja treba prijatelje i saveznike.

”Želimo vidjeti bolju BiH nego što ona sada jeste i eventualno je pripremiti za neke nemile događaje koji bi mogli slijediti. Mi moramo biti svjesni tih opasnosti. U toj organizaciji su fenomenalni mladi ljudi, budućnost BiH. Mi smo se okupili na jedno mjesto i želimo lobirati za naše interese i našu poruku prenijeti ljudima vani“, rekao je Ćidić.

Dodao je kako žele utjecati na narativ o BiH te se susretati sa stranim zvaničnicima i donosiocima odluka.

Vjeruju da sve što urade je bonus, a nadaju se da će za pet ili deset godina imati stalna predstavništva u najvažnijim političkim centrima u svijetu.

Mladima je poručio da se vrijedi boriti, truditi i obrazovati.

“Put do rezultata nije lagan i nema instant rezultata. Kontinuirano se radi na tome. Razumijem kolege koje napuštaju BiH. Smatram da svako ima svoju priču i nemam pravo nikog osuđivati, ali lično smatram i da mi, kao mladi ljudi, imamo odgovornost barem pokušati nešto uraditi ovdje. Jednom, dva, pet, deset puta… Obavezuje nas to naša historija. Obavezuju nas buduće generacije“, rekao je Ćidić.

OD IZUZETNE VAŽNOSTI OSTATI UKLJUČEN U DEŠAVANJA 

Svjestan je da je teško biti optimističan, uzimavši u obzir brojne probleme s kojima se država i društvo suočavaju. Ipak, on jeste optimističan.

”Vjerujem da slijede bolja vremena uz fenomenalne mlade ljude koji su u našim generacijama, a i obaveza nam je da ostavimo bolju BiH nego što ona danas jeste, za buduće naraštaje”, rekao je Ćidić.

Smatra da je obrazovanje prvi korak u značajnim promjenama i da protesti kao izražavanje političke ili bilo kakve druge volje su jedan od mehanizama, koji ne mora biti nužno najbolji.

”Najbitnije je raditi kod sebe, osnaživati se, ali svakako ostati zainteresovan za šire društveno-političko zbivanje. Ne možemo se isključiti iz toga. Na kraju krajeva, to je ono što nam kreira život. Ako se mi ne budemo interesovali za te teme, onda ostajemo isključeni iz tog konteksta. Od izuzetne važnosti je da budemo proaktivni“, rekao je Ćidić.

Zaključuje kako je za cijelo društvo, bez obzira na njihovu struku i interesovanje, izuzetno važno pratiti dešavanja u zemlji i svijetu, jer barem tako mogu sutra znati za koga glasati i kojem pravcu ići.

”Treba nam više te proaktivnosti, zainteresovanosti. Ali opet, razumijem ljude koji odavde idu. Dosta je nepravde, nepotizma, korupcije. Ali vraćam se na poruku – Treba barem pokušati“, smatra Ćidić.

Vjeruje kako društvo mora biti uključeno u sve društvene tokove.

”Ne kažem da student elektrotehnike treba isto poznavati političku situaciju kao student političkih nauka. U svakom slučaju, može pratiti vijesti i interesovati se. To je nešto što nas neminovno okružuje. Sutra, ćemo imati priliku da glasamo za nekoga, a ne možemo izabrati najbolje kandidate ukoliko nismo upoznati s onim za što se oni zalažu“, rekao je Ćidić.

Vjeruje kako ne možemo kriviti političke predstavnike za loše rezultate, ukoliko i sami nismo zainteresovani za ono što oni rade.

Emir Jahić: Dugo sam želio, a sada imam svoj biznis

Emir Jahić: Dugo sam želio, a sada imam svoj biznis

Pokrenuti vlastiti biznis nije mali korak. Uvjerio se u to i Emir Jahić, student Medicinskog fakulteta u Tuzli. Ipak, uz malo dobre volje i pravu podršku, njegova ideja postala je stvarnost. Prošle godine Emir je uz podršku Fondacije tuzlanske zajednice u Tuzli otvorio salon za uljepšavanje i njegu kućnih ljubimaca „Happy Dog“.

Za uspješan start up prije svega potrebna je dobra ideja: ponuditi tržištu nešto što će privući pažnju i mušterije, nešto jedinstveno za šta postoji potreba

„Već dugi niz godina želja mi je bila da pokrenem vlastiti biznis. Obzirom da i sam imam psa koji je kod nas već devet godina , došao sam na ideju da otvorim salon za njegu pasa. Sve je veći broj ljudi koji imaju četveronožne prijatelje kojima je neophodna cjelokupna njega, tako da sam želio da Otvorim salon gdje bi se i vlasnici i njihovi Ljubimci osjećali ugodno i zadovoljno“, priča nam Emir dok razgovaramo kako je došao do ideje da otvori prvi salon za njegu pasa u Tuzli. 

Ipak, za „Happy dog“ salon nije bila dovoljna samo ideja. Bilo je potrebno osigurati finansijsku podršku.

„Kako je ideja postojala rasla je i želja za biznisom. Na Facebooku sam vidio poziv za projekat Fondacije tuzlanske zajednice „Sam svoj gazda“  te sam odlučio da apliciram i nisam se pokajao.“, kaže Emir.

Osim financijske podrške, Fondacija tuzlanske zajednice osigurala je i obuku za buduće mlade poduzetnike kako bi bili spremni za ulazak u poduzetničke vode. Emir smatra da mu je obuka bila od velike pomoći:

„Obuka je zasigurno korisna i dala je veliki doprinos da svoju ideju još vise razdradim, proširim i ojačam. Zahvaljujući odličnim predavačima i temama koje smo prošli , te grantom koji nam je dodijeljen; bio je to ogroman stimulans svima nama koji smo bili dio projekta. Beskrajno hvala Fondaciji tuzlanske zajednice na podršci.“

Prema Emirovom iskustvu, kada se jednom uđe u biznis, ili bolje reći kada biznis jednom uđe u krv, teško je stati. Jednom poduzetnik, uvijek si poduzetnik. Emir ne planira ostati na prvom biznisu već razmišlja o tome da u narednom periodu pokrene još neke projekte. Iako se u budućnosti vidi kao uspješan doktor, iz biznis sektora ne planira izaći:

„Iskreno, vidim se kao uspješan doktor koji će biti na usluzi svim građankama i građanima, a ujedno i poduzetnik. Siguran sam da neću stati na samoj jednom biznisu, jer kako su nam predavači govorili  , kada vam jednom biznis uđe u krv teško ga se osloboditi.“

Pitali smo Emira kako salon posluje u ovih prvih nekoliko mjesesci od kako je pokrenut:

„Pa kako kažu svaki početak je težak i trebat će vremena da se pročuje za salon. Ali i za ovo kratko vrijeme mogu reći da sam zadovoljan jer nismo imali niti jednog nezadovoljnog vlasnika, a izgled naših ljubimaca govori sve o tome.“

Budući da je i ove godine u Fondaciji tuzlanske zajednice otvoren Javni poziv za podršku Start up poduzetnicima pitali smo Emira da li preporučuje drugima da se prijave na program:

„Drugima zaista od srca želim preporučiti da se prijave jer ukoliko imaju ideju, ukoliko imaju želju i istrajnost, uz pomoć Fondacije sigurno mogu ostvariti svoj cilj. Iz ličnog iskustva govorim da je zaista bitna upornost i želja, a zahvaljući ovakvim projektima ta početna financijska injekcija je ogroman plus.“

Na kraju našeg razgovora Emir nam kaže kako mu je želja ostati u svom gradu i pokazati da će se na kraju rad i zalaganje isplatiti.

Izvor: fondacijatz.org

Media Centar: Prijavite se za trening novinarstva i plaćenu praksu

Media Centar: Prijavite se za trening novinarstva i plaćenu praksu

Mediacentar Sarajevo i Albany Associates pozivaju studente i studentice završnih godina žurnalistike i komunikologije iz BiH, kao i mlade novinare i novinarke sa ne više od tri godine radnog iskustva, da se prijave na edukativni program o digitalnoj medijskoj produkciji „Slobodni glasovi“.

 Koliko traje program? Program će se održati u periodu od 28. oktobra do 22. novembra 2019. godine.

 Uvodni trening traje pet dana, od 28. oktobra do 1. novembra 2019. Trening će se održati u Sarajevu. Praksa na partnerskim medijima – N1 (Sarajevo), Radio Slobodna Evropa (Sarajevo), TV1/Oslobođenje (Sarajevo), Nezavisne.com (Banja Luka) i RTV Slon (Tuzla) traje ukupno tri sedmice, od 4. do 22. novembra 2019.

 Prisustvo na svim fazama programa (trening i praksa) je obavezno.

 KAKO JE ZAMIŠLJEN PROGRAM?

Trening obuhvata sljedeće module:

  • Pregled bh. medijske scene
  • Osnove medijskog izvještavanja
  • Pretraga podataka online i fact checking
  • Fake news i dezinformacije
  • Digitalna fotoprodukcija
  • Mobilna videoprodukcija

 Trenerski tim se sastoji od iskusnih novinara, urednika i medijskih i informacionih eksperata. Metodologija treninga je interaktivna i praktična, kako bi se učesnici što bolje pripremili za praksu na partnerskim portalima.Prisustvo svim danima treninga (28.10. – 1. 11. 2018.) je obavezno.

 Praksa: Partnerski mediji na programu su:

  • N1 (www.n1info.com) – polaznici će tokom prakse boraviti u Sarajevu
  • Radio Slobodna Evropa (www.slobodnaevropa.org) – polaznici će tokom prakse boraviti u Sarajevu
  • TV 1/Oslobođenje (www.tv1.ba) – polaznici će tokom prakse boraviti u Sarajevu
  • Nezavisne (www.nezavisne.com) – polaznici će tokom prakse boraviti u Banjoj Luci
  • RTV Slon (www.rtvslon.ba) – polaznici će tokom prakse boraviti u Tuzli

 Na svakom od partnerskih medija, polaznici će u saradnji sa mentorima iz redakcije u kojoj se obavlja praksa, raditi na definisanju i realizaciji svojih novinarskih zadataka.

 Praksa traje tri sedmice (4.11. – 22.11.2018.) i prisustvo na njoj je obavezno tokom cijelog perioda.

 Stipendija:Za svakog polaznika programa predviđena je stipendija u iznosu od 1.000 KM kojom će polaznici pokriti troškove života, smještaja i prijevoza tokom trajanja programa. Smještaj tokom petodnevnog treninga u Sarajevu obezbijedit će organizator, dok će se polaznici sami pobrinuti za pronalazak smještaja u gradu u kojem će obavljati trosedmičnu praksu. S obzirom na to da će većina polaznika praksu obavljati van svog mjesta boravka, pozivamo da se prijave oni polaznici koji su spremni tokom trajanja programa boraviti u drugim gradovima.

 Ko se može prijaviti i kako?

Pravo učestvovanja imaju studenti i studentice završnih godina novinarstva i komunikologije iz BiH, kao i mladi bh. novinari i novinarke sa ne više od tri godine radnog iskustva.

 Neophodno je da:

  • imate dobro znanje engleskog jezika;
  • poznajete osnove multimedijalne produkcije;
  • da ste kompjuterski pismeni.

 Da biste se prijavili, potrebno je da pošaljete:

  • Ukoliko ste student/ica – uvjerenje da ste student/ica odsjeka za novinarstvo/komunikologiju na nekom od fakulteta u BiH (završna godina BA, ili I i II godina MA programa) ili kopija indeksa
  • Popunjen aplikacioni formular, koji možete preuzeti ovdje
  • Motivaciono pismo

 Prijave možete slati na e-mail: hilma@media.ba, do 3. oktobra 2019. godine.

 Prijave koje stignu nakon navedenog roka, ili budu nepotpune, neće biti uzete u razmatranje. Ukoliko imate dodatna pitanja možete ih poslati na gore navedeni e-mail.