Iako su žene u Bosni i Hercegovini dobile pravo glasa već 1945. godine, borba za ravnopravnost spolova i danas traje. Ta borba se najviše ogleda na radnim mjestima, u politici ili drugim institucijama gdje preovladavaju muškarci. Zbog toga mnogi i danas smatraju da je BiH patrijarhalna država, u kojoj je ženama teško ostvariti svoja prava.
Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine u kontinuitetu objavljuje publikaciju “Žene i muškarci u BiH”, koja obuhvata podatke iz različitih statističkih i drugih oblasti razvrstane po spolu. Podaci daju kratak prikaz položaja žena i muškaraca u bosanskohercegovačkom društvu.
Prema njihovim posljednim podacima iz 2020. godine, kada je u pitanju stopa zaposlenosti koja se odnosi na stanovništvo od 24 do 60 godina starosti, odnos je 65% naspram 40% u korist muškog spola.
U području informacija i komunikacija najveći broj zaposlenih osoba je u starosnoj grupi od 25 do 49, gdje je ujedno i najveća razlika u spolu zaposlenih. Naime, u toj starosnoj grupi, u području informacija i komunikacija je zaposleno dva
puta više muškaraca u odnosu na žene, što je ujedno i omjer ukupne zaposlenosti u ovom području djelatnosti u 2020. godini.
U državnim institucijama, na ukupnom nivou, zaposleno je nešto više žena u odnosu na muškarce (54%). Međutim, uočava se spolni disbalans kada se posmatra spolna struktura rukovodećih pozicija – zastupljenost muškaraca na rukovodećim pozicijama je znatno veća.
Zastupljenost žena u policijskim snagama, na svim nivoima vlasti se povećava iz godine u godinu. Međutim, žene su uglavnom na pozicijama policajki i starijih policajki, mlađih inspektorica, inspektorica i viših inspektorica. Manji procenat policijskih službenica su samostalne i glavne inspektorice. Kada su u pitanju oružane snage BiH, zastupljenost žena je samo 6,7%.
NASILJE NAD ŽENAMA SVE VIŠE UZIMA MAHA
Od ukupnog broja krivičnih prijava koje se odnose na poznate punoljetne počinioce u 2020. godini, skoro 90% se odnose na muškarce.
U BiH su u funkciji dvije SOS linije koje služe za prijavljivanje nasilja u porodici – 1264 za Republiku Srpsku i 1265 za Federaciju BiH. Ove linije pozivaju gotovo isključivo žene. U 2020. godini, za vrijeme pandemije Corona virusa, primljeno je 800 poziva više nego u 2019. godini i skoro svi pozivi su dolazili od žena.
Sve navedeno su pokazatelji da su prava žena uglavnom slovo na papiru. Iako Zakon o ravnopravnosti spolova postoji, članovi tog Zakona su rijetko ili nikako ispoštovani. Jedini koji se zalažu za prava žena jesu ženska udruženja. Ženski aktivizam se proširio širom svijeta, čineći ga znakom jedinstva, kako bi svi vjerovali da i muškarci i žene zaslužuju jednakost u pogledu mogućnosti, zaposlenja, liječenja i socijalnih prava.
