Često smo u filmovima holivudske produkcije viđali, a neki možda i zavidjeli, na imovini zvanoj “kuća na točkovima” u kojima uživaju milioni Amerikanaca, posebno oni koji ne žele da budu vezani za jedno mjesto, pa je njihova kuća putujuća. I u tome ne vide baš nikakve smetnje, jer im je sloboda među prioritetima. To se posebno pokazalo važnim u periodu globalne pandemije, kada smo bili ograničeni kretanjem i kada su mnogi poželjeli rad i život u prirodi.
Baš takve kuće u SAD stižu upravo iz BiH, tačnije iz Tuzle. Firma Wilderwise BH počela je nedavno proizvodnju putujućih kuća, a sam proces osnivanja firme traje od 2018. godine, kaže za eKapiju Senad Kasumović iz Wilderwise-a.
– Naša priča je krenula 2018. godine kao “freelance” posao na platformi Upwork kog je ugovorio naš sadašnji direktor Mirza Mešanović. Nakon prvih ispitivanja mogućnosti od strane naših kolega iz SAD traženo je još inženjera, i tada se uključuje ostatak ekipe, svi u to vrijeme ili diplomirani inženjeri ili još studenti Mašinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Kako je dizajn dobijao svoju finalnu verziju ekipa iz SAD, zadovoljna do tada odrađenim poslom, odlučuje se za otvaranje firme u BiH koja bi, osim dijela projektovanja bila zadužena i za organizovanje lanca snabdijjevanja i proizvodnje. Tako krajem 2019. godine nastade Wilderwise BH – pojašnjava Kasumović.
U februaru 2020. godine zaposlili su prve radnike, dok je početkom maja oformljena radionica za proizvodnju površine od oko 200 m2. Od ljeta 2020. godine kreću aktivnosti na nabavci specijalnih alata, sirovina, materijala i opreme za proizvodnju prototipa, koja je trajala sve do septembra 2021. godine.
– Nakon slanja prve jedinice početkom septembra tim je otišao na zasluženi odmor. Naredni korak je priprema za proizvodnju sljedećih jedinica i selidba u novi prostor od 1.600 m2 u Živinicama, kao i zapošljavanje dodatnih radnika – kaže naš sagovornik.
Istinski komfor u malo kvadrata
Tiny Home predstavlja istinsko osvježenje na tržištu SAD-a i generalno, ističe Kasumović.
– Moramo napomenuti da je naš prvi cilj osvajanje tržišta SAD-a, zatim Evrope i ostatka svijeta u skladu sa zahtjevima tržišta. Ovo je jedna od dvije vrste ovakvih kuća koja ima pomični krov čijim se izvlačenjem uz pomoće električnog aktuatora dobija potpuno funkcionalan drugi sprat. Generalno, ove kuće se rade na način da imaju samo jedan sprat, a drugi sprat je izveden u obliku tzv. lofta. Wilderwise kuća vam osim dnevnog boravka, kuhinje sa punim setom uređaja, tuša, kupatila i toaleta na prizemlju, daje mogućnost spavanja u “queen sized” krevetu i rad u potpuno funkcionalnoj radnoj sobi. To je zaista nivo komfora koji rijetko ko može očekivati u tako “malo” kvadrata. Očito da je u našem slučaju manje zaista više – kaže Kasumović.
Proizvodnja prototipa sama po sebi, kako ističe on, zahtijeva mnogo više vremena nego što će im inače trebati. Konkretno za prvu jedinicu, isključujući sve testove koje su morali prethodno da provedu, bilo im je potrebno šest mjeseci.
– Naš sljedeći plan je da radimo prvo po jednu jedinicu mjesečno, zatim da to povećamo na četiri mjesečno.
Veliku pažnju posvećuju optimizaciji potrošnje električne energije, kao i mogućnosti korištenja obnovljivih izvora energije, posebno sunca i vjetra. To na prototipu nije ugrađeno, ali će biti neizostavan dio svake naredne jedinice, kao i Smart Home koncept u skladu sa mogućnostima koje nam omogućuje IoT.
– Što se tiče materijala koje koristimo idemo od aluminijuma, preko ABS plastike, pa do stiropora i zahtjevnih izolacionih materijala. Veliki izazov prilikom pravljenja ovakvog proizvoda predstavlja težina, tako da smo se zaista namučili da pronađemo ultra lagane materijale koje bismo ugrađivali. Kako smo već napomenuli, površina iznosi cca 30 m2, po 15 m2 za svaki sprat.
Cijena ovakvih kuća ide od 80.000 dolara pa naviše.
– Trudimo se tržištu prije svega ponuditi funkcionalan i komforan proizvod, što će nam otvoriti put za dalje.
Saradnja sa lokalnim partnerima
Kada su ulazili u proces otvaranja poslovnice u BiH jedna od najiskrenijih namjera je bila da angažuju što je moguće više domaće operative. Radi se, kaže Kasumović, o složenom proizvodu i željeli su posao povjeriti ljudima i firmama koje to najbolje rade.
– Tako se danas možemo pohvaliti saradnjom sa firmama, Hansaflex Mostar, Euro-Roal Doboj Jug, ALU DIN Style Tuzla, Su-ad Živinice, Team CNC iz Kalesije, Soldo metali Široki Brijeg i mnogi drugi. Vjerujemo da naše firme mogu ponuditi odgovore za mnoge zahtjeve i iskreno osjećamo se ponosnim što smo omogućili da se rad naših ljudi, sublimiran u ovakav jedan proizvod, sutra koristi na tako zahtjevnom tržištu kao što je tržište SAD-a.
Kaže kako su visoki zahtjevi i izvor velikog potencijala.
– Naša ekipa je marljivo radila da se napravi najbolja moguća kombinacija enterijera koja će biti funkcionalna i estetski prihvatljiva, a naši partneri, od kojih izdvajamo Stolarsku radnju Bojić iz Lukavca su nam pomogli da sve to na kraju izgleda onako kao na fotografijama. Bitno je napomenuti da dobar dio namještaja čini konstrukciju objekta, čime je izazov projektovanja i izvedbe istog bio još i veći.
Raste interesovanje za život u prirodi
Ko su oni koji kupuju Wilderwise kuće, pitali smo ga?
– Prije svega moramo krenuti od potrebe za rješavanjem stambenog pitanja. To je u SAD-u složeniji zadatak svakog pojedinca i porodice, tako da naše ili kuće ovoga tipa uopšteno rješavaju to pitanje troškovno efikasnije nego kupovina stabilne nekretnine. Sa druge strane to su samci ili bračni parovi koji željni avanture žele da spoje ugodno sa korisnim, odnosno mogućnosti života i rada sa različitih lokacija. Dalje, to su stariji ljudi koji ostatak svog života žele da provedu putujući. Na koncu, ono što je za ovu tržišnu nišu pandemija virusa Covid19 donijela, jeste nagli porast interesovanja za život u prirodi i sa prirodom, tako da interesovanje u principu pokazuju i druge grupe potrošača.
Za sada je, kaže, veoma malo ljudi u BiH upoznato sa njihovim radom, a tome kumuje njihov fokus prema tržištu SAD-a. Vjeruju da će nakon što proizvod prilagode standardima EU taj interes rasti.
A na pitanje kako vidi razvoj Wilderwise BH u narednom periodu odgovara:
– Kratko i jasno: kao najvećeg proizvođača ovog tipa kuća u ovom dijelu svijeta.
Imate registrovanu kompaniju ili djelatnost u sektoru turizma? Imate ideju za proširenje svoje poslovne ponude i asortimana ili novi poslovni poduhvat? ⠀ ⠀ USAID Turizam je objavio javni poziv (APS) za dodjelu grantova. Grantovi će biti dodijeljivani za aktivnosti u sektoru turizma lokalnim neprofitnim i profitnim nevladinim organizacijama, udruženjima i kompanijama registrovanim u BiH. Cilj grantova je podrška aktivnostima koje jasno podržavaju ciljeve projekta USAID Turizam, promoviraju inovativne ideje, pomažu turističkim radnicima u zadovoljavanju međunarodnih standarda kvaliteta i marketinga u turizmu. ⠀
Pozivamo sve institucije i organizacije koje zadovoljavaju navedene uslove da dostave svoje prijave u skladu sa preciziranim uslovima i procedurom. Za više detalja i sve potrebne obrasce za prijavu preuzmite naš APS klikom na link na našem profilu i zatim na objavu. Ne propustite info sesiju koja će biti održana 30. septembra. ⠀ ⠀ Registrujte se za info sesiju: kliknite na link na našem profilu i zatim na objavu.⠀
Nedim Selimović rođen je 25.04.1995. godine u Tuzli, gdje trenutno i živi. Nakon završene JU Osnovne škole “Tušanj”, Nedim je završio Gimnaziju “Meša Selimović” u Tuzli.
Njegova empatičnost, želja za humanim pozivom i pomaganjem ljudima bili su zvijezda vodilja da upiše Medicinski fakultet na Univerzitetu u Tuzli kojeg je završio prošle godine sa fantastičnim prosjekom za vrijeme studija – 8,99.
Nekoliko puta za vrijeme studija dobio je priznanje “Nagrada Grada Tuzle” koje se dodjeljuje najuspješnijim studentima ovog grada, a tako je bilo i u akademskoj 2019/20. godini. Iako mnogi mladi ljudi razmišljaju o napuštanju Bosne i Hercegovine, ovaj mladi ljekar želi da ostane svojoj državi i da radi u svom gradu pružajući zdravstvene usluge svojim sugrađanima.
Rubrika Moja kriiila donosi pozitivne priče iz Bosne i Hercegovine i regiona. Širimo pozitivnu energiju i predstavljamo uspješne mlade ljude koji kroz svoje priče govore o tome šta njima tokom studiranja i karijere “daje kriiila” i pomaže im u njihovom “pilotiranju” kroz životne avanture.
Nedim je za STUDOMAT otkrio svoje planove za budućnost kao i afinitete u nastavku karijere, ali je dao i savjet za sve one koji završavaju srednju školu i žele upisati Medicinski fakultet UNTZ.
Dobitnik si priznanja „Nagrada Grada Tuzle“. Zbog čega ti je uručena ova nagrada i kako se osjećaš povodom toga?
– Nagrada Grada Tuzle” je priznanje za studente sa područja grada Tuzle, koji su ostvarili natprosječan uspjeh tokom akademske godine sa najnižom prosječnom ocjenom 9,5. Izuzetno je lijep osjećaj znati da se vaš uspjeh i rezulatati uvažavaju i da ipak sav trud i zalaganje ne prolaze nezapaženo. Ja bih izdvojio nešto što nam je na prijemu nagrade rekao gradonačelnik Imamović, a to je da kada god se u budućnosti nađemo pred nekim problemom ili naizgled bezizlaznoj situaciji, da se sjetimo da smo u jednom trenutku bili najbolji studenti u svom gradu i da nam to bude motivacija za dalji rad i neodustajanje.
Završio si Medicinski fakultet na UNTZ. Kako si znao da je ovaj fakultet pravi izbor za tebe, šta te potaklo na upis izabranog studijskog programa?
– Smatram da je medicina najljepši i najhumaniji poziv kojim se jedan čovjek može baviti tokom svog života. Oduvijek me fascinirala činjenica da se bolesnoj osobi može pomoći, omogućiti bolji, zdraviji život. Tokom odrastanja ta se želja samo povećavala i napokon sam nakon završetka srednje škole upisao Medicinski fakultet u Tuzli.
Možeš li napisati neki savjet za sve one kojima je želja upisati Medicinski fakultet na UNTZ? Kakav je tvoj dojam o studiranju na ovom fakultetu?
– Studiranje medicine je mnogo više od učenja i samog procesa postajanja medicinskog profesionalca. Za mene studiranje predstavlja period sazrijevanja, ličnog i profesionalnog odrastanja i spoznaje svojih mogućnosti i da je sve dostižno uz želju, orginazovanost i upornost.
Trenutno radiš u Službi hitne medicinske pomoći u Tuzli. Možeš li nam reći da li se pronalaziš u oblasti urgentne medicine ili imaš drugačije želje i afinitete?
– Moja želja je bila da svoju karijeru započnem u Službi hitne medicinske pomoći, jer smatram da je to nezamijenljiv temelj znanja i medicinskih vještina bez obzira kojom granom medicine ćete se baviti u budućnosti. U ovoj oblasti morate razmišljati brzo, raditi efikasno i imati širok dijapazon teoretskog i praktičnog znanja. Ja volim dinamične grane, adrenalin me pokreće, tako da se definitvno pronalazim u ovoj oblasti medicine.
Kakvi su ti u budućnosti? Planiraš li ostati u Bosni i Hercegovini ili…?
– U budućnosti planiram nastaviti svoje akadamesko odrastanje i upisati doktorski studij kao i odlazak na specijalizaciju. Vjerovatno ne postoji mlada osoba koja nekada nije razmišljala o odlasku iz BiH, ali ja ipak imam želju da ostanem u našoj domovini i da pomažem i liječim naš narod. Veliki sam domoljub i mnogo stvari me veže za Bosnu i Hercegovinu.
Tvoja motivaciona poruka za studente je…
– Onog trenutka kada pomognete prvom pacijentu i vidite da ste nekom olakšali tegobu, otklonili bol ili izliječili bolest, znat ćete da je sav trud i svo odricanje vrijedilo. Vidjeti zahvalnost i sreću zadovoljnog pacijenta je neprocijenjivo.
Anida Šehanović rođena je 26.09.1998. godine u Tuzli gdje trenutno i živi. Anida je završila JUOŠ „Novi Grad“ Tuzla, a zatim srednju školu JU International High School Tuzla (sada Richmond Park High School).
Nakon toga ova mlada, uspješna djevojka upisuje Medicinski fakultet Univerziteta u Tuzli, a trenutno je na četvrtoj godini opšteg studija medicine. Da je ovaj fakultet bio pravi izbor za Anidu pokazuje izvanredan ukupni prosjek – 9,86 kojeg ova mlada djevojka ostvaruje na vrlo zahtjevnom studiju, a u prethodnoj akademskoj godini ostvarila je prosjek 10,00 za koji je nagrađena nagradom Grada Tuzle.
To je samo jedan dio Anidinih uspjeha i ostvarenih rezultata u dosadašnjem obrazovanju. Naime, Anida je, zajedno sa svojom sestrom Lejlom, predstavljala boje Bosne i Hercegovine na naučno-istraživačkim olimpijadama gdje su ostvarile fantastičan uspjeh i osvojile zlatnu medalju.
Rubrika Moja kriiila donosi pozitivne priče iz Bosne i Hercegovine i regiona. Širimo pozitivnu energiju i predstavljamo uspješne mlade ljude koji kroz svoje priče govore o tome šta njima tokom studiranja i karijere “daje kriiila” i pomaže im u njihovom “pilotiranju” kroz životne avanture.
Anida je za STUDOMAT otkrila kako izgleda život studenta medicine, da li se može odvojiti vrijeme za vannastavne aktivnosti, te dala savjet za sve one koji završavaju srednju školu i žele upisati Medicinski fakultet UNTZ.
Nedavno si dobila nagradu od Grada Tuzla, možeš li nam objasniti povodom čega ti je uručena nagrada? Da li je ovo prvi put da se nađeš među nagrađenim studentima?
– Nagradu Grada Tuzla ove godine dobila sam u kategoriji studenti sa prosječnom ocjenom većom od 9,5. U prethodoj akademskoj godini moj prosjek je bio 10,0, te sam na taj način stekla uslov da dobijem ovu nagradu. Ovo nije prvi put da sam nagrađena za svoj uspjeh. Prethodnih godina također sam bila nagrađivana u ovoj kategoriji. Kao učenica srednje škole 3 godine zaredom sam osvajala nagradu radi postizanja izvanrednih rezultata na svjetskim naučno-istraživačkim olimpijadama u Indoneziji i Sjedinjenim Američkim državama. Zajedno sa svojom sestrom Lejlom predstavljale smo boje Bosne i Hercegovine, te u Indoneziji, Jakkarta smo osvojile zlatnu medalju 2015. godine, dok smo u Houstonu, USA 2016. godine osvojile srebro, a 2017. zlatnu medalju. Također, dobitnica sam Dekanove nagrade Medicinskog fakulteta kao najbolji student u generaciji, za prošlu akademsku godinu.
Upisala si Medicinski fakultet na Univerzitetu u Tuzli, kako si znala da je baš taj fakultet pravi izbor za tebe?
– Rezultati mog dosadašnjeg rada govore koliko me ispunjava učenje i istraživanje. U polju medicine vidjela sam šansu da proniknem duboko u nauku i dam svoj doprinos u toj oblasti. Sve to u cilju da što kvalitetnije pomognem onome kome je pomoć potrebna, jer iznad svega to je ono što u dubini duše jako želim.
S obzirom na to da je medicina multidisciplinarna nauka sa mnogo različitih oblasti, možeš li nam reći u kojoj specijalizaciji se pronalaziš?
– Obzirom da sam 4. godina studija, tek sam zakoračila u polje kliničkih predmeta, a obzirom na uslove našeg studiranja u prethodnoj godini, nisam bila u prilici da se bliže upoznam sa praktičnim radom. Za sada mogu reći da je Fiziologija i dalje moj najdraži predmet i da je ljudski organizam kao cjelina naučni izazov.
Ostvaruješ izvanredan prosjek na jako zahtjevnom studiju. Šta ti daje „krila“, odnosno šta ti je najveća motivacija za učenje u toku studija?
– Vjerovatno moje zadovoljstvo izborom studija i pronalaženje u ovoj struci, kao i veliki interes za sticanje znanja. Kada znate da svojim učenjem i radom možete spasiti nečiji život, motiv je jasan.
Možeš li napisati neki savjet za sve one kojima je želja upisati Medicinski fakultet u Tuzli? Kakav je tvoj dojam o studiranju na ovom fakultetu?
– Medicinski fakultet u Tuzli je institucija sa tradicijom, postavljenim jasnim postulatima, sa jasnom misijom i vizijom. Iako je neophodno mnogo odricanja i prilagođavanja svih drugih aktivnosti ovom studiju, ukoliko volite medicinu i volite pomagati drugima pronaći ćete balans u tome svemu. Moj savjet je da vrijedno radite na usavršavanju sebe i svojih vještina, a to će definitivno donijeti rezultate. I naravno, da uvijek ostanete dosljedni sebe jer biti ljekar i dobar čovjek je pobjednička kombinacija.
Da li (i kako) pronalaziš vremena da se baviš nekim vannastavnim aktivnostima?
– Na ovakvoj vrsti studija, neophodan je „ventil“ od svih obaveza. Za mene je to od moje pete godine bio sport i danas se najbolje osjećam dok treniram. Član sam udruženja studenata BoHeMSA, sa kojim trenutno radim na nekoliko projekata.
Tvoja motivaciona poruka za studente je…
– Pronađite svoju zvijezdu vodilju i uvijek pratite njeno svjetlo u sebi i drugima. Budite uporni i istrajni u onome što radite, a to će uvijek donijeti rezultate. Znajte da ničiji put nije isti da se sve dešava sa razlogom, onako kako je najbolje za vas. I ono najbitnije, odaberite da radite ono što volite i što vas ispunjava.
I za kraj, reci nam koji ti je omiljena knjiga koju bi svima preporučila da je pročitaju?
– „Alhemičar“ Paulo Koeljo i „Uspjeh što da ne“ Džek Kenfild.
Nakon potpisivanja Ugovora o partnerstvu na realizaciji sveobuhvatnog programa podrške razvoju poduzetništva pod nazivom IMPAKT inkubator poslovnih ideja na području Tuzlanskog kantona objavljeni su javni pozivi za učešće.
Program realizuju Investicijska fondacija Impakt Sarajevo, Ministarstvo za kulturu, sport i mlade Tuzlanskog kantona, JU Služba za zapošljavanje Tuzlanskog kantona, Općina Doboj Istok, Općina Teočak, Općina Sapna, Općina Kladanj i Općina Čelić.
Program će, između ostalog, obuhvatiti preduzetničku obuku za minimalno 25 mladih osoba sa područja svake od pet lokalnih zajednica: Čelić, Sapna, Teočak, Kladanj i Doboj Istok, te finansijsku, stručnu i mentorsku podršku za 5 novih poslovnih poduhvata na području svake od općina. Program se realizuje uz podršku Švicarske agencije za razvoj i saradnju (SDC).
Asja je za STUDOMAT otkrila kako izgleda život studenta agronomije te dala savjet za sve one koji završavaju srednju školu i žele upisati ovaj fakultet.
Asja Atiković rođena je 22.09.1997. u Tuzli, gdje trenutno i živi. Završila je Osnovnu školu „Brčanska Malta“, a nakon toga Gimnaziju „Ismet Mujezinović“. Učestovala je u brojnim projektima iz matematike, hemije, biologije, engleskog jezika.
Nakon toga, Asja je završila studijski program Agronomija na Tehnološkom fakultetu Univerziteta u Tuzli, a za ostvareni izvanredan uspjeh i prosjek 9,50 uručena joj je Zlatna plaketa “Student generacije UNTZ”.
STUDOMAT u rubrici “Moja kriiila” želi pisati o najboljim studentima u našoj državi kako bi javnost znala kakvih uspješnih i obrazovanih mladih ljudi ima naša država, Bosna i Hercegovina.
Ekipa Studomat.ba uradila je intervju sa Asjom, a pitali smo je o njenim planovima i željama u budućnosti, ali smo se osvrnuli i na studentski život i njegove karakteristike.
Asja je za STUDOMAT otkrila kako izgleda život studenta agronomije te dala savjet za sve one koji završavaju srednju školu i žele upisati ovaj fakultet.
Dobila si Zlatnu plaketu Student generacije Univerziteta u Tuzli, kako se osjećaš povodom toga?
– Osjećam se sretno i zadovoljno, zato što sam uložila mnogo truda i rada tijekom svog studija. Nije bilo lako, ali itekako je vrijedilo. Cilj mog učenja nije bilo samo postizanje dobre ocjene nego sticanje i praktičnog znanja, realizacija projekata, učestvovanje na konferencijama, kao i aktivnosti vezane za organsku proizvodnju i pokretanje vlastitog biznisa.
Kako si znala da je Tehnološki fakultet pravi izbor za tebe, šta te potaklo na upis izabranog studijskog programa?
– Oduvijek sam voljela da svoje vrijeme provodim u prirodi i da budem okružena biljkama, životinjama, ali ujedno volim i rad u laboratoriju, pokuse koje pružaju mogućnost istraživanja u oblasti biologije i kemije. Tako sam odlučila da upišem odsjek agronomije, koji mi je sve to pružio.
Šta tebi daje “krila”, šta ti je bila najveća motivacija za učenje?
– Završila sam Gimnaziju „Ismet Mujezinović“ kroz koju sam stekla, osim radnih navika i sposobnost za samostalno učenje sa razumijevanjem. Nikada nisam imala problem sa učenjem, ali profesori na mom odsjeku su mi dali ogromnu motivaciju za sticanjem šireg znanja u oblasti poljoprivrede i tako sam objavila svoj istraživački rad „Efekat djelovanja propolisa na pojavu i rast fitopatogenih gljiva“ u suradnji sa profesorima Dr. Sci. Besim Salkić i Dr. Sci. Emir Imširović.
Možeš li napisati neki savjet za sve one kojima je želja upisati Tehnološki fakultet na UNTZ? Kakav je tvoj dojam o studiranju na ovom fakultetu?
– Zahvaljujući pojedinim profesorima stekla sam uz teorijsko znanje i praktično, na taj način su mi znatno olakšali kako moje studiranje, tako i dalje usavršavanje kao i rad na projektima i van studija. Smatram da je Tehnološki fakultet pravi izbor za svatkog tko želi steći teoretsko i praktično znanje za zaposlenje u firmi, ali i za pokretanje vlastitog biznisa što je danas od velikog značaja u agrarnom sektoru.
Kakvi su ti planovi nakon fakulteta? Ostati u Bosni i Hercegovini ili…?
– Nakon završenog studija upisala sam master na tehnološkom fakultetu na odsjeku ekološka poljoprivreda, a tijekom studija započela sam i vlastiti biznis.
Razlika između studentskog života i života nakon fakulteta?
– Još uvijek ne osjećam razliku između studentskog života i života van fakulteta iz razloga što idem na master studij.
Šta misliš, koliko su “zlatni studenti” cijenjeni u našoj državi i koliko im “Zlatna plaketa” pomaže pri zaposlenju?
– „Zlatni studenti“ jesu cijenjeni, ali ne dovoljno. Smatram da zlatni studenti još na četvrtoj godini trebaju se početi uključivati u rad na fakultetu i učestvovati u većim pokusima i istraživanjima, projektima..
Tvoja motivaciona poruka za studente je…
– Rad i znanje se uvijek na kraju moraju isplatiti.
Recent Comments