PORTAL KREIRAO

PORTAL FINANSIRA

Matea Brandalik ima 23 godine i svoju rodnu Tuzlu zamijenila je Bečom u koji je doselila 2014. godine radi studija. Ova nevjerovatna djevojka uporedo studira na tri fakulteta i govori čak 18 jezika.Matea je prošle godine u avgustu diplomirala na Fakultetu za slavistiku gdje je studirala ruski, češki i slovenački jezik. Nakon toga je upisala master iz Konferencijskog prevođenja s ruskim, njemačkim, bosanskim i portugalskim jezikom u kombinaciji. Osim toga, studira još na Fakultetu političkih nauka i orijentalistiku gdje studira arapski, perzijski i turski jezik.

Prve jezike je naučila još dok je išla u obdanište

Ispričala nam je da se njena ljubav prema jezicima počela razvijati u ranijem djetinjstvu, dok je još išla u obdanište.

“Prvi jezici koje sam naučila su bili engleski i španski. Danas mogu reći da, zajedno s bosanskim, maternjim jezikom smatram i engleski jer od malih nogu razmišljam na njemu i već je toliko godina jedan od jezika koje najviše koristim u svakodnevnici”, ispričala nam je Matea.

Matea govori engleski, njemački, danski, španski, portugalski, francuski, italijanski, rumunski, ruski, bjeloruski, češki, slovenački, makedonski, bugarski, grčki, arapski, turski i perzijski. Kako nam je rekla, neće stati na 18, a tome doprinosi i činjenica da trenutno uči i 19. jezik – irski.

Navela nam je da zbog nedostatka slobodnog vremena, ali i njegove težine još uvijek uči ovaj strani jezik koji je prvi iz keltske grane sa kojim se susrela. Dodala je da joj je neke njegove pojedinosti bilo teško razumjeti i dok ne dosegne do nivoa B1 ne može tvrditi da govori irski jezik.

“Trebalo mi je nekoliko dana da se naviknem na rečeničnu strukturu. Naime, u irskom jeziku predikat uvijek dolazi na početak rečenice, a slijede ga subjekt i objekt. Prijedlozi se flektiraju u zavisnosti od zamjenice koja slijedi. Često kažem da je to jedan mali dio koji irski povezuje s arapskim. Najteži aspekt jezika je da morate dobro paziti na naglasak dok razgovarate s nekim. Ako neku riječ pogrešno izgovorite ili akcentujete, može doći do promjene značenja ili vas sagovornik neće uopće razumjeti”, pojasnila nam je Matea.

Matea Brandalik (Foto: privatna arhiva)

Jezike većinom uči sama, a komunikacija s ljudima je najvažnija

Matea nam je ispričala da jezike većinom uči sama, a da one teže usavršava na kursevima kako bi joj sve eventualne nejasnoće objasnili profesori koji su maternji govornici. Naglasila je da je veoma bitno komunicirati s ljudima s određenog govornog područja jer je komunikacija važna kompetencija koja se treba savladati i tek onda osoba može reći da govori neki jezik.

“Brzina učenja zavisi od nekoliko faktora, prije svega jezičke skupine kojoj određeni jezik pripada. Ukoliko već govorim barem jedan jezik koji pripada istoj podskupini kao taj koji tek želim naučiti, proces učenja će biti kraći. Ako se prvi put srećem s nekom skupinom, vjerovatno ću morati uložiti više truda da bih savladala neki od jezika koji joj pripada. Naprimjer, uz pomoć makedonskog, ruskog i bosanskog sam krajem prošle godine za manje od mjesec savladala bugarski. S druge strane, trebalo mi je više vremena da naučim arapski zato što je u to vrijeme bio prvi semitski jezik koji mi je probudio zanimanje. Drugi faktor je vrijeme koje možete izdvojiti za učenje jezika, a treći koliko ga često koristite u razgovoru s drugima”, navela je Matea.

Nikada neće prestati učiti strane jezike

Naša sagovornica je istakla, da planira naučiti i albanski i finski jezik. Priznala nam je da nikada neće prestati učiti strane jezike, jer su oni nešto što je najviše ispunjava i pričinjava ogromnu sreću.

Matea Brandalik (Foto: privatna arhiva)

Matea nam je ispričala da ta sreća najviše dolazi do izražaja onda kada zbog poznavanja velikog broja stranih jezika razumije ljude iz različitih dijelova svijeta. Naglasila je da je neopisiv osjećaj što danas u skoro svakom gradu koji posjeti može ostvariti prijateljstva.

“Osjećaj da možete razgovarati s ljudima na njihovom maternjem jeziku se ne može porediti ni s jednim drugim. Govoriti jezik države u koju putujete je jedna od najvećih prednosti koju možete imati kao turista počevši od toga da razumijete sve natpise na ulicama pa do činjenice da bez problema možete pitati nekoga za upute. Većina ljudi cijeni kad vide da učim njihov maternji jezik. Nerijetko se zna dogoditi da u nekim restoranima poput turskih, rumunskih ili grčkih dobijem besplatan desert ili neko drugo jelo ukoliko zaposleni primjete da mi jezik na kojem razgovaram s njima nije maternji”, rekla nam je Matea govoreći da često sreće ljude koji gaje ljubav prema jezicima i to joj pričinjava veliko zadovoljstvo.

S obzirom na to da je čovjek bogat onoliko koliko jezika govori, Matea je “ohrabrila” made ljude koje ne govore nijedan ili samo jedan strani jezik da nikada nije kasno da nauče neki novi te da uvijek postoji mogućnost da se savladaju na nivou maternjeg.

“Bilo da je riječ o slovenačkom koji pripada istoj podskupini jezika kao i bosanski, ili grčkom s kojim ne možete povući nikakvu paralelu, sve je moguće ukoliko to zaista želite. Najvažnije je da se ne ustručavate razgovarati s ljudima na stranom jeziku koji trenutno učite. To je najbolji način da ispravite greške, poboljšate naglasak i steknete više samopouzdanja kad je konverzacija u pitanju”, poručila je Matea.

Matea se ne planira vratiti u BiH

S obzirom na to da veliki broj mladih napušta BiH, Matea je istakla da joj je veoma žao što se to dešava, ali i da nema pravo nikoga kritikovati jer je i ona otišla u “bijeli svijet” u potragu za kvalitetnijim obrazovanjem i boljim životom.

“Tu odluku sada, nakon pet godina provedenih u inostranstvu, još bolje razumijem. Višegodišnje nezadovoljstvo sistemom među mladima često vodi do njihovog napuštanja zemlje. Smatram da u slučaju BiH najveću ulogu igraju nezaposlenost i nepravda. Ljudima je neophodno omogućiti jednaka prava, besplatno školovanje te im pružiti šansu da pronađu posao u struci. Također, BiH ću uvijek smatrati svojom domovinom i rado ću je posjećivati kad god mi to obaveze dozvole, ali kada je riječ o budućnosti – ne vidim se tamo“, istakla je Matea.

Matea Brandalik (Foto: privatna arhiva)

Trenutno Matea radi kao freelance prevodilac i zaposlena je u školi stranih jezika gdje predaje engleski i njemački jezik. Na kraju razgovora rekla nam je da ne voli planirati jer je život nepredvidljiv, a najbolje stvari su joj se događale kada je to najmanje očekivala.

“Zadovoljna sam svojim poslom i prilikom da mogu koristiti veliki broj jezika na dnevoj bazi u komunikaciji s drugim ljudima. Tumačenje je nešto u čemu sam se pronašla i po završetku studija bih se više voljela baviti simultanim i konsekutivnim prijevodom”, zaključila je Matea.

Izvor: Klix.ba