Da bi dobro funkcionisali i ostvarili svoje ciljeve, udruženja i organizacije moraju imati znanje iz oblasti pisanja projektnih prijedloga. To je put da njihove ideje dobiju adekvatnu podršku i zažive na pravi način. Upravo zbog toga, Vijeće mladih Grada Tuzla u skladu sa objavljenim Javnim pozivom Grada Tuzla za dodjelu finansijskih sredstava za podršku projektima neprofitnih organizacija, organizuje trening za pisanje projekata po LOD metodologiji. Trening će biti održan 18. i 19. Marta u Bit centru, a edukator će biti Almir Paočić, direktor Centra za edukaciju I obrazovanje.
Sa Almirom smo razgovarali o važnosti pisanja kvalitetnih projektnih prijedloga, ali i svemu onome što očekuje mlade ljude koji budu učesnici treninga.
‘’Razvoj projekata i upravljanje projektima predstavljaju znanja i vještine koja se danas traže od zaposlenika na tržištu rada. Bez obzira da li smo članovi udruženja, razvijamo samostalni poslovni poduhvat, ili radimo kod poslodavca, projekti i apliciranje na pozive za dodjelu bespovratnih sredstava predstavljaju jedan od temelja savremenog načina rada i privređivanja.’’, kaže Paočoć dodavši da je veoma važno da mlade osobe upravo na ovaj način steknu znanja, vještine i kompetencije koje će im sutra donijeti bitnu prednost na tržištu rada, bez obzira gdje radili i kojim se poslom bavili.
Na pitanje koliko vremena je potrebno da se savlada znanje iz oblasti pisanja projektnih prijedloga, odgovara:
‘’Razvoj projekata se uči sa svakom novom aplikacijom. Svaki donator ima specifične zahtjeve, ciljeve i rezultate koje nastoji ostvariti plasirajući sredstva organizacijama koje rješavaju neke probleme, od lokalne zajednice, do međudržavnih projekata. Zato je veoma bitno da mladi naprave prvi korak kroz projekte niže finansijske vrijednosti, a onda postepeno nadograđuju svoja znanja. Ovaj trening upravo može biti taj prvi korak. ‘’
Identifikuj problem i pronađi rješenje!
Da bi se napisao kvalitetan projekat, jedan od najvažnijih elemenata je da prepoznamo šta je potrebno mijenjati u okolini koja nas okružuje, identifikujemo problem i radimo na njegovom rješenju, smatra Paočić.
‘’ Svakako je bitno prepoznati koji donator je zainteresovan za rješavanje istog ili sličnog problema, te ako se naši ciljevi podudare sa ciljevima donatora, već smo na dobrom putu. Svi aplikanti bi trebali da se upoznaju sa strateškim dokumentima (npr Strategija za mlade), zakonskim okvirom koji reguliše određena pitanja, jer su to pravi izvori projektnih ideja. Svakako, trebamo istražiti i potrebe naših ciljnih grupa, te ne pretpostavljati u njihovo ime šta njima treba, nego kroz razgovor doći do problema koji ih najviše muči. Zbog toga, projekat ne smije biti produkt pojedinca, nego kvalitetnog tima koji će znati prepoznati prilike i iskoristiti snage.’’, dodaje.
Kako projektno razmišljati?
Pisanje kvalitetnih projektnih prijedloga može značajno unaprijediti rad određene organizacije, udruženja, ali i pojedinca.
‘’Implementacijom svakog projekta mi mijenjamo svijet oko sebe, učimo mi, ali i učimo od drugih, odnosno ciljnih grupa, korisnika itd. Sva ta znanja izgrađuju ljudske resurse unutar organizacije, a samim tim i organizaciju. Projektom ćemo naučiti mnogo više od implementacije samih aktivnosti koje provodimo. Projekat je neiscrpan izvor znanja i vještina iz različitih oblasti, kao što su: finansije, menadžment, liderstvo, zaštita okoline, poduzetništvo, samoinicijativnost, timski rad, odgovornost, pregovaranje, strateško planiranje, a sve su to, priznat ćete, kompetencije 21. vijeka. ‘’, ističe Paočić.
Na treningu koji će biti održan idućeg vikenda, Paočić će pokušati prvenstveno naučiti polaznike da projektno razmišljaju.
‘’Veoma je bitno razumjeti ‘jezik’ donatora, odnosno šta donator želi postići dodjelom sredstava. Svi aplikanti trebaju znati da projekat nije lista želja, nego ponuda rješenja. S tim u vezi, radit ćemo na njihovim projektnim idejama, učiti na projektima koji su odobreni od strane različitih donatora, analizirati terminologiju projekta, ocjenjivati projekte koji su ranije aplicirani, te zajednički zaključivati zašto su odobreni ili odbačeni za finaniranje, naučiti kako donatora zainteresovati za naš projektni prijedlog i još mnogo stvari. Ono što mogu obećati je da će polaznici edukacije biti u ulozi aplikanata, ali i u ulozi komisije za ocjenu projekta, tako da će imati uvid o obje ‘strane’, odnosno uloge.”
Ne ignoriši ideju!
Projektni prijedlog treba pisati čim se javni projektna ideja, mišljenja je Paočić. Riječ je o procesu kojeg treba započeti na vrijeme.
‘’Svaki dan ideja o projektu sazrijeva i mi uviđamo naše kapacitete, odnosno koliko mi možemo dati nekom projektu, a koliko tražimo podršku okoline. Stoga je pisanje projektnih prijedloga proces koji traje, koliko traje naša kreativnost. Iz tih razloga, projekat ne bi trebalo pisati isključivo kada se otvori neki javni poziv, jer ćemo se u tom vremenu zaokupiti raznim stvarima, poput prikupljanja dokumentacije, okupljanja tima, pisanja aplikacije itd. Uz ograničeno vrijeme koje nam je donator ostavio, postoji mogućnost da naša kreativnost neće doći do izražaja.’’
Za kraj ovog razgovora, Almir Paočić je poslao poruku mladima koji će biti učesnici treninga, ali i onima koji se još premišljaju.
‘’Ako ste uključeni, postojite. Neko čuje vaše mišljenje. Ako ste pasivni promatrač događaja oko sebe, ne očekujte da vladate situacijom. Tada situacija vlada vama.’’
Na trening za pisanje projektnih prijedloga se možete prijaviti OVDJE.
