Dok se mnogi mladi u našoj državi žale na teškoće pri pronalasku posla i sreću traže preko granica, mladi koji su prošli kroz volonterski rad ostvarili su i ciljeve koji se tiču zaposlenja.
Volonterski rad doprinosi ličnom rastu i razvoju, oblikuje mlade osobe, pomaže im da pronađu svoje sfere zanimanja, da prepoznaju probleme i nude rješenja te da imaju slobodu govora i mišljenja.
Konkretno, na području Tuzle, postoje mnoge organizacije u kojima mladi mogu napredovati u svim navedenim segmentima, a među njima su Osmijeh za osmijeh, Revolt, Omladinski resursni centar, Crveni križ, Mladi Tuzle, Omladinska banka pri Fondaciji tuzlanske zajednice, ali i udruženja i organizacije okrenute ka sportskom ili umjetničkom duhu poput Odreda Izviđača Krin, Pozorišta mladih Tuzle, Akustikuma i brojnih drugih.
Kroz ova udruženja i organizacije prošle su generacije i generacije mladih ljudi sa područja cijelog kantona, a većina onih čiji je volonterski staž istekao, krenuli su graditi radni staž i to putem na kojem nižu uspjeh za uspjehom.
Primjeri su svuda oko nas
Da im je volontiranje pomoglo da postanu ono što jesu i hrabrije koračaju ka svojim ciljevima, posebno ističu i kako kažu, nikada ne zaboravljaju od kuda su krenuli. Među njima je i Mirha Skakić kojoj je život bio nezamisliv bez volontiranja, a upravo je kroz volontiranje stigla do prvog zaposlenja. Bilo je to, kaže, u Fondaciji tuzlanske zajednice gdje je volontirala dugi niz godina, a onda zasjala na poziciji koordinatorica Programa za mlade. Dok je radila, nije zapostavljala ni formalno obrazovanje te je stekla diplomu inženjerke hemije, a nakon toga i magistre nutricionizma. Danas radi u Rudniku soli, ali vodi i sopstvenu nutricionističku platformu Nutrisano BiH.
”Volonterski angažman, koji je u mom slučaju bio osnovni način da svoje slobodno vrijeme iskoristim na svrsishodan način, prostor za druženje i životne lekcije, je uveliko utjecao na kreiranje ličnosti koja sam danas. Osjećaj sebe u zajednici i zajednice u meni se stvorio upravo na pomenuti način. Pored ličnog zadovoljstva i nematerijalnih vrijednosti, volonterski angažman je doprinio razvijanju socijalnih i poslovnih vještina koja su bitne u brojnim sferama biznisa, posebno ako se govori o razvijanju vlastitih poslovnih ideja i ciljeva.’, objašnjava Mirha.
Mirha je samo jedna od mnogo mladih koji razmišljaju i djeluju na ovakav način. Volontiranje se izdvaja i zbog mogućnosti izlaska iz zone komfora jer gradi samopouzdanje i uvijek nas gura da idemo stepenicu dalje. To je najbolje spoznala Samira Salihović, nekadašnja volonterka, a danas studentica Prirodno – matematičkog fakulteta koja život živi punim plućima kroz posao turističkog vodiča. S obzirom na to da njen posao zahtijeva rad sa velikimm grupama ljudi, volontersko iskustvo kroz koje je savladala upravo vještine rada u grupama, joj je olakšao taj put.
”Volonterski angažman je u mom slučaju započeo iz zabave i radoznalosti, želje da se družim i ispunim svoje slobodno vrijeme. Vremenom mi je, pored zabave, pružio priliku da učim i napredujem, spoznajem sebe i svoje ciljeve, usavršavam vještine, te napravim svoju mrežu ljudi i poznanstava koja mi je kasnije pomogla u pronalasku svog prvog zaposlenja.”, kaže Samira dodavši da je prošlo mnogo od njenih prvih volonterskih koraka, ali da je sve svjesnija njihove važnosti jer bez njih danas ne bi bila izgrađena ličnost, ponosna na sebe i svoj doprinos zajednici.
Primjera je bezbroj, a upravo oni su pokazatelj da volontiranje nikada nije ‘rad za džaba’ kako ga nerijetko okarakterišu oni koji nikada nisu volontirali. No, takvi u svijetu volonterizma nisu ni potrebno jer kako piše i u Zakonu o volontiranju Federacije Bosne i Hercegovine, volontiranje se obavlja slobodnom voljom iz razloga solidarnosti volontera.
Volontiranje je put ka boljoj verziji sebe, ličnosti koju ćemo sutra hrabro i smjelo predstavljati gdje god se pojavimo, jer iza volontiranja stoji rad na samom sebi, napredak i razvoj, a to su vještine koje se ne mogu kupiti.
